Veleposlanstvo Rusije u Hrvatskoj

na glavnu


 

 

Intervju ministra-savjetnika Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj g. Dmitrija Zykova "Večernem listu" (11. lipnja 2015.)

"NE OPTUŽUJEMO VAS, ALI HRVATSKA IMA PROBLEM S RASTOM NETOLERANCIJE"


Sandra Veljković

 

Podatak iz izvješća ruskog MVP-a o neonacizmu u svijetu, po kojem je u Hrvatskoj čak 30 tisuća Srba prešlo na katoličanstvo u posljednih 19 godina, izazvao je burne reakcije ne samo u Hrvatskoj, već i u EU koja jučer izvješće odbacila kao netočno i selektivno. Moskva za sad šuti, no ministar savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu Dmitry Zykov za Večerni govori o spornom izvješću.

 

Otkuda informacija da je 30 tisuća Srba prešlo na katoličanstvo?

- Podaci dolaze iz raznih izvora, temelje se na informacijama iz veleposlanstava, ali i nevladinih organizacija, uključujući one koje rade u Hrvatskoj i koje se bave ljudskim pravima manjnina i smatramo da je brojka točna.

 

Tu je brojku iznio lider Asocijacije izbeglih Srba iz Hrvatske Milojko Budimir. Jeste li optužili Hrvatsku na osnovu tvrdnje jedne organizacije?

- Ne bih koristio riječ optužba jer nismo u poziciji da nekoga optužimo. Brojke nisu u najvažnija stvar - cilj je bio da se upozori na tendencije rasta neonacizma i netolerancije.

 

Jeste li vi iz veleposlanstva slali brojke u Moskvu?

          - Ne.

         

         Incidenata je u Hrvatskoj bilo, no isto tako, počinitelji su procesuirani. Zašto se to ne navodi u izvješću?

          - Neki slučajevi jesu procesuirani, ali nisu svi. Nije na nama da optužujemo bilo koga, za to postoje nadležna tijela RH.

         

          Insistirate li ovim da nema političke volje ili da je hrvatsko sudstvo manjkavo?

          - Ne, ne bih želio reći da iza toga stoji politika. Možda nedostaje odlučnosti ili efikasnosti da se ne samo procesuiraju počinitelji, već i da se spriječe incidenti.

         

          Zašto u izvješču nisu navedene neke države, primerice Srbija?

          - Ne mogu odgovoriti, izvješće je sastavljao MVP, ali je navedena većina zemalja Europe, ne samo članice EU i NATO-a.

         

        Zašto je kod analize Bugarske izostavljena stranka ATAKA, koja se bori protiv Roma i Turaka, ali je i proruska? Je li izvješće selektivno?

          - Svako takvo izvješće je selektivno jer je cilj ukazati na postojeće slučajeve i incidente i naravno da postoji neka vrsta selekcije.

         

        Je li to izvješće Moskve politički motivirano?

        - Nije. Smatramo da borba protiv neonacizma te rasta nacionalne i vjerske mržnje ne smije biti politički motivirana.

            

         No izvješće se pojavilo baš u trenu kad su zaoštreni odnosi između Zapada i Rusije zbog Ukrajine?

        - Poklopilo se, no pripreme za izvješće počele su i prije ukrajinske krize. Ali činjenica jest da u Ukrajini postoje neonacističke i neofašističke skupine i da su igrale bitnu ulogu u državnom udaru 2014. To i jest bio razlog za krizu, a te skupine i dalje slobodno djeluju.

        

        U Rusiji nema problema s neonacizmom?

        - Problema ima svugdje, ali u Rusiji institucije vode stalnu i odlučnu borbu protiv svih vrsta ekstremizma, nacionalizma i mržnje.

        

        Zašto onda izvješće ne sadrži i ocjenu stanja u Rusiji?

        - To je izvješće MVP-a i ne bavi se unutarnim stvarima.

           

          

            

            

         

          

 

 © Veleposlanstvo Rusije u Hrvatskoj